Građanski odjel Državnog odvjetništva na to je odgovorio ustavnom tužbom jer je to posljednje mjesto na kojem pokušavaju spriječiti ovrhu. Ihor Park nastao je pretvorbom 1993. godine, a Prepolec ga je registrirao kao poduzeće za uzgoj ribe, lovni i ribolovni turizam, i od tada koristi ribnjak u Crnoj Mlaki. Riječ je o području koje je još 1980. godine proglašeno ornitološkim rezervatom, što znači da su ptice od tada pod zaštitom. Iako je znao gdje se upustio u biznis s uzgojem riba, Prepolec je vrlo brzo shvatio da rizik od smanjenih prihoda ne želi snositi sam, i tužio državu.

Na sud je doveo vještake s Veterinarskog fakulteta koji su rekli da su ptice pojele toliko ribe da mu za 1994., 1995. i 1996. godinu treba isplatiti odštetu od 17,5 milijuna. Građanski odjel DO žestoko se protivio toj računici, tražio druge vještake, no sudovi su ih redom odbili. Kao relevantne uzeli su nalaze vještaka s Veterinarskog fakulteta i njihov detaljni opis naravi kormorana, što je postalo bitnim sadržajem presude.

- Kormoran je ptica koja svoj plijen lovi organizirano na način da jedna veća grupa polukružno postavi zasjedu u dvije razine: jedni su na površini, a drugi rone, dok sa suprotne strane manja grupa udarajući krilima po vodi plaši ribu i tjera je u zasjedu - opisan je u presudi podmukli način kojim kormorani Prepolcu otimaju ulov. Sud, međutim, nije u odštetu uračunao samo ono što ptice izravno otmu Prepolcu nego je ubrojio i brojne indirektne štete.

- Indirektne štete su u izazivanju stresnog stanja kod riba. Po pojavi kormorana, riba u strahu bježi u područje obraslo visokim vodenim biljem i u pliće vode gdje se zadržavaju i do nekoliko dana ne uzimajući hranu - objašnjava sud. No, nije tu kraj posljedicama stresa. Sud kaže da ribi koja je pod stresom slabi obrambeni sustav i da je tako lakše podložna nametničkim bolestima. Za šarane u Crnoj Mlaki posebno su pogubni, stoji u presudi, metilji i trakavice. Opisuje se i zašto.

- Riba oboljela od trakavice je apatična, sporije pliva i lakši je plijen ptica. - S metiljima je još i gore. Navodi se da oni preko kože i škrga te limfnim putem ulaze u moždanu šupljinu Prepolčevih šarana, a odatle u oko, od čega šarani oslijepe, pa teže pronalaze hranu i postaju lakši plijen ptica.

Tijekom suđenja pojavila se enigma zašto su kormorani navalili baš na Prepolčev ribnjak kad su u blizini još dva ribnjaka i rijeka Kupa. No, vještaci Zdravko Petrinec i Denis Cvitković objasnili su da ove ptice ne lete bez velike potrebe. - Kormorani se drže jednog mjesta dok na njemu ima hrane, a kad iscrpe izvor hrane, prelijeću na drugo mjesto.

Da narav ove ptičje vrste nije samo podmukla nego i bahata, vještaci su rekli tvrdnjom da Prepolec ne bi ništa postigao da ih je plašio topovima, jer se oni već u tjedan dana naviknu i ne obaziru se na topove.

U bezuspješnim žalbama, zastupnici države nisu osporavali narav ptica, ali su se koncentrirali na izračune vještaka, kao i na vlasništvo.

Isticali su da iz Prepolčeva završnog računa za 1995. proizlazi da su mu ukupni rashodi bili 2 milijuna kuna, a da su vještaci 2002. izračunali kako je samo za ličinke godišnje potrošio 13 milijuna kuna! Državni su se odvjetnici upirali dokazati da po zakonu Prepolec nije mogao biti vlasnik ribnjaka, nego da su u utuženom periodu bili državni, a da on nije platio ni kune za njihovo korištenje. No, ni taj se problem nije pokazao relevantnim.

Građanski odjel Državnog odvjetništva očajnički pokušava ustavnom tužbom spriječiti ovrhu kojom će se namiriti vlasnik Ihor Parka

Piše Jutarnji List