 Više od 800 kilometara vozilo je društvo mađarskih ornitologa da
bi stiglo od Szegeda do Vranskog jezera kako bi provjerili koje su
mađarske ptice selice doletjele na najveće hrvatsko jezero i u tamošnji
ornitološki rezervat.
Ovdje smo 10 dana, radimo s hrvatskim kolegama i već smo uspjeli
pronaći dvije nove vrste za koje nismo znali da dolaze ovamo - priča Bela Tokody, vođa deseteročlane skupine koja boravi u kolibi uz glavnu ornitološku postaju na jezeru.
Mađari su oko kućice u kojoj spavaju postavili velike mreže ispod kojih iz zvučnika puštaju pjev ptica. Nekoliko puta dnevno Bela i njegov kolega Zsolt Antovics odlaze
vidjeti kakav je “ulov”, pažljivo izvlače ptičice iz nježne mreže koja
im nikako ne može nauditi i pregledavaju im prstene na nogama. Svaku
pticu evidentiraju, a one neprstenovane prstenuju, ovaj put hrvatskim
oznakama.
| Prije
nekoliko dana u krivolovu su se utopili Miljenko Savić i Stjepan
Kondras iz Banjevaca, u travnju Darko Čirjak i Marko Knežević iz Vrane.
Krajem 2006. odbačenim opuškom mještani su izazvali veliki požar u
rezervatu, a još veći požar 2003. spriječio je dvije godine gniježđenje
ptica |
Znanstvenički
ushit rezultatima rada na Vranskom jezeru obrnuto je proporcionalan
odnosu lokalnog puka prema parku prirode. Prije nekoliko dana tamo su
se u krivolovu utopili Miljenko Savić i Stjepan Kondras iz Banjevaca, u travnju se to dogodilo Darku Čirjaku i Marku Kneževiću iz
Vrane. Krajem 2006. navodno odbačenim opuškom dvojica su mještana
izazvala velik požar u rezervatu, a još veći požar 2003. spriječio je
dvije godine gniježđenje ptica. Iako se ustručavaju reći to javno za
medije, i uz napomenu da tako ne misle svi, ograničenja koja donosi
status parka prirode stanovnicima područja oko jezera smetaju jer ih
sprečavaju u izlovu ribe mrežama, a u obrađivanju okolnih polja moraju paziti na oko 250 vrsta ptica koje tamo dolaze.
-
Ma, ne vjerujem da je to većinski stav, prije je riječ o manipulaciji
malog broja ljudi kojima odgovara vraćanje na vremena anarhije - rekao
je ravnatelj Parka prirode, Ivica Prtenjača.
Režim
i pravila ponašanja u parku čvrsto su uređeni i Prtenjača odbija svaku
pomisao na to da ih je netko smislio samo da bi, kao, ugrozio
egzistenciju lokalnog stanovništva. Teza je sljedeća: ljudi ginu jer se
moraju kriti od nadzornika, a da nema zabrana, fino bi bacali mreže i “svi bi bili zadovoljni”.
No, ako se riba
ne smije loviti mrežama, onda se ne smije zato što je tako odredio
zakonodavac, i to u jednom od rijetkih zakona koji je usklađen s
pravilima u Europskoj Uniji. Ipak, Prtenjača otkriva da se razmišlja o
davanju nekoliko koncesija za ribolov mrežom - što zbog smanjenja broja
krivolovaca, što zbog jačanja svijesti o zaštiti kod lokalnog puka, a
što zbog toga da bi marenda s fišpaprikašom mogla biti i turistička
atrakcija.
- Smučilo mi se dolaziti ovamo u ribolov jer nitko od ljudi ne vodi računa o ribljem fondu - ustvrdio je sportski ribolovac Drago Musulin iz Zadra, kojega smo zatekli kod lučice Prosika.
Osobna karta jezera
* površina 30,2 km četvornih
* duljina 13,6 km, najveća širina 3,4 km
* udaljenost od mora 800-2500 metara
* dubina 2-6 metara
* temperatura vode 2,9 stupnjeva (veljača) - 25,2 stupnjeva (srpanj)
* maksimalna visina valova do 1 metar
* Park prirode proglašen 1999.
* površina Parka prirode 57 km četvornih
* Ornitološki rezervat proglašen 1983.
* površina ornitološkog rezervata 8,65 km četvornih
* oko jezera živi ili se gnijezdi 249 vrsta ptica, od čega je 136 ugroženih
* status globalno ugroženih vrsta imaju mali vranac, patka njorka, štekavac, bjelonokta vjetruša i kokošica
* 140 vrsta ptica koristi Vransko jezero u svojim migracijama
*
turističke usluge: šetnja prirodom, 50 km biciklističkih staza s
vidikovcima, sportski ribolov, promatranje i fotografiranje ptica,
vožnja brodom, kampiranje
|
Došao
je obići malo mjesto na kojemu je prije volio loviti, ali otkako su
krivolovci tamo počeli ginuti, više ne dolazi. A lovio je šarane od
10-12 kilograma, zna za trofejne somove i do 70 kg, kao i za 10 kg
teške štuke.
- Rade gluposti, love noću i kad je loše vrijeme, i
onda se dogodi nevolja. Po okolnim mjestima cijele obitelji žive od
prodaje ribe, puni su zamrzivači štuke i šarana. Malo je tko tu u pravu
jer se ni nadležni ne brinu o selekciji ribe, zato se i nakotilo toliko
grabežljive štuke - rekao je Musulin te dodao da su posljednje dvije
žrtve Vranskog jezera stradale samo zato što se po olujnoj buri i noću
nisu htjeli odreći mreže, pa su se na kraju u nju zapetljali.
Čini
se da je između Vranskog jezera i njegovih susjeda napravljena neobična
simbioza koja ne mora uvijek rezultirati ljubavlju. Okolna polja
iznimno su plodna, u ovo vrijeme maslinici su puni berača, a uz jezero
se napasaju ovce, poput stada od stotinjak životinja koje čuva vlasnica
Bosiljka-Boja Desnica s kujom ovčaricom Donom. S druge strane, radije
će krenuti u krivolov ili vatrom istjerati ptice, nego shvatiti da bi
samo od ljudi koji dođu u sportski ribolov i promatranje ptičjeg
svijeta mogli sasvim pristojno živjeti. Zato je i tako lako vidjeti
stupove dima koji se dižu s polja tik uz jezero, i tik uz ornitološki
rezervat, donoseći i opasnost od novih požara.
“Ljubav” na
neobičan način izražavaju i nešto viša nadležna tijela. Baš kad smo
posjetili Vransko jezero, tamo je svoju valjda redovitu vježbu u
izvanpožarnoj sezoni izveo jedan kanader s obližnjeg aerodroma Zemunik.
Pilot je uredno slijetao na površinu jezera, pri čemu mu svaka čast na
vještini, uzimao vodu, a onda bi napravio oveći krug i vratio se nad
površinu gdje je tu istu vodu, uz dodatak svega onoga što mu se nalazi
u tankovima, ispuštao u jezero. Recimo, nešto slično kao da to isto
radi iznad jezera Kozjak na Plitvicama.
- Postoji dogovor između
ministarstava kulture i obrane da kanaderi jezero koriste samo u nuždi,
ali ni ovo nije rijedak slučaj, no tu smo nemoćni. Zakon o zaštiti
prirode brani nadlijetanje ornitološkog rezervata na visini manjoj od
800 metara, ali je očito netko zaključio da je riječ o nekom višem
interesu. Srećom, uglavnom se koristi južni dio jezera gdje je manje
ribiča - napomenuo je Prtenjača.
Što zbog dugogodišnje
nebrige, što zbog prilično teško objašnjivih otpora, Vransko jezero ni
izbliza nije turistički iskorišteno kako bi moglo biti. U rezervatu ima
nekoliko promatračnica za “ptičare”, ponegdje opremljenih i
dalekozorima, uređene su i staze do staništa ptica, dopušten je
sportski ribolov, ali je jedini autokamp Crkvine izvan glavne sezone
sablasno prazan, nigdje nema nikoga, pa čak ni u kućici parka nema
čuvara.
- Taj je kamp naša rak-rana jer je dio imovine Vrane
d.d. u stečaju oko kojeg se godinama vodi spor. U jednom trenutku bio
ga je zakupio Dražen Ladić,
ali još je brže odustao i sada radi samo u top-sezoni - rekao je
Prtenjača, uz želju da jednoga dana tamo bude sjedište njegove uprave i
glavni ulaz u park prirode.
Zato
s ponosom ističe rezultate spektakularnog vidikovca Kamenjak, otvorenog
u svibnju, a kroz Park je ove godine prošlo gotovo 40.000 posjetitelja.
Primjerice, 2001. bilo ih je samo 19.500. Da bi se situacija popravila,
napravljen je Lokalni master-plan turizma Parka prirode Vransko jezero
i njegove okolice, koji je sufinancirala EU. Sad ga “samo” treba
provesti.
- Imidž jezera i Parka prirode narušen je incidentima
i ispada da smo neka ukleta lokacija gdje ljudi ginu. Zato apeliram na
ljude da poštuju prirodu i njezine ćudi te nose pojase za spašavanje -
kaže Prtenjača.
Povijest: Od templara do Gotovine
 Nisu
samo prirodna bogatstva ono što krasi Vransko jezero i pretvara ga u
potencijalni turistički zlatni rudnik. Prebogata je okolna povijest,
obale su pune arheoloških nalazišta iz rimskog doba, među ostalim je tu
i antički vodovod. Još je više artefakata iz srednjeg vijeka, posebno
se ističe Castrum Aureanae, nekadašnji samostan benediktinaca, kojeg su
1136. preuzeli templari i tamo boravili do ukidanja reda 1312. U Vrani
je i Maškovića han, najzapadniji postojeći turski spomenik u Europi,
čija je gradnja počela 1644. i nikad nije završen, ali je u dobroj
mjeri očuvan. Danas su i Castrum i han uredno obilježeni tablama, ali i
zarasli u travu. Zato je više nego vidljiv jumbo plakat s natpisom
“Dobrodošli u Vranu”, panoramom cijelog kraja i generalski odrješitim
likom Ante Gotovine.
|
Piše Jutarnji List http://www.jutarnji.hr
|
Vijesti 
